Atomski zdesna
Atomski zdesna i atomski sleva bile su naredbe tokom pešadijske …
Sremska Mitrovica
Nedimović: Mitrovica ima urbanistički red, neću dozvoliti stvaranje privida haosa

Sremska Mitrovica se trenutno nalazi u građevinskom i infrastrukturnom zamahu. Dok se u gradu i okolnim selima ulaže u puteve, a privatni stambeni sektor raste u skladu sa planskim aktima, jedno od ključnih pitanja koje se nameće jeste: gde prestaje opravdana briga građana za sopstveno naselje, a gde počinje politizacija i plasiranje neproverenih informacija?
Na ovu temu govorio je na konferenciji za novinare gradonačelnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimović, sedmog juna, a povodom aktivnosti dela meštana naselja Matije Huđi. Naime, Zbor građana delio je flajere, pokrenuli su inicijativu sa primedbama na izgradnju višespratnice sa 171 stambenom jedinicom na prostoru nekadašnjeg „Sirmodeksa“, na obodima ulica Maksima Gorkog i Železničke.
Međutim, podaci koje je izneo prvi čovek grada bacaju potpuno novo svetlo na motive i tačnost tvrdnji koje su se našle na flajerima i društvenim mrežama.
U javnosti su se pojavili navodi da pomenuti objekat neće imati obezbeđena parking mesta, kao i da je planirano probijanje nove ulice koja bi spojila Maksima Gorkog i Železničku, što su potpisnici inicijative ocenili kao „stihijsku izgradnju“.
Gradonačelnik Nedimović je ove navode oštro demantovao, nazvavši ih neistinama koje unose nepotrebnu paniku među građane:
„Iznete su laži da nema parking mesta, a projekat predviđa 171 parking mesto, od toga 167 pod zemljom. Ovim su se bavile Uprava za urbanizam i javno preduzeće za poslove urbanizma, na čijem se čelu nalaze stručnjaci. Komisiju čine stručnjaci iz čitave Vojvodine. Bila je javna rasprava, 17 pritužbi je bilo“, istakao je Nedimović, naglašavajući da su svi rokovi za javni uvid ispoštovani i blagovremeno oglašeni u medijima i na sajtu Grada.
Prema njegovim rečima, priča o probijanju nove ulice je „totalna nebuloza“, dok je na optužbe da će Železnička ulica biti uništena odgovorio kontrapitanjem „ko je tu istu ulicu nedavno u potpunosti obnovio i rekonstruisao“?
Ono što je izazvalo posebnu pažnju javnosti jeste struktura same inicijative. Prvobitno je prikupljen 371 potpis, da bi potom pojedinci podnosili odvojene, lične primedbe Komisiji za planove. Gradonačelnik je tokom konferencije ukazao na, kako tvrdi, očigledne primere ličnih interesa među potpisnicima.
Kao primer je navedena inženjerka elektrotehnike iz Elektrodistribucije, koja je, prema dokumentaciji koju je Nedimović pokazao, u ime svoje službe prethodno izdala zvanične uslove za izradu ovog urbanističkog projekta, da bi se potom potpisala na peticiju kojom se tvrdi da projekat nije u skladu s propisima. Nedimović je ovaj potez javno okarakterisao kao „licemerje“.
Takođe, na sednici Komisije se došlo i do podataka o navodnoj uzurpaciji zemljišta, pojedini potpisnici primedbi su, prema rečima nadležnih, prethodno nelegalno ušli u parcele „Sirmodeksa“ i na njima izgradili sopstvene pomoćne objekte.
Iako je Komisija za planove jedina nadležna da donese konačnu odluku i o tome obavesti investitora, politički i društveni narativ oko ovog projekta poprimio je diskutabilne tonove. Među 17 podnetih pritužbi našle su se i zamerke na dečju buku, budućih stanara, pa čak i pitanja o tome kako će miris roštilja iz dvorišta uticati na potencijalne stanare koji su, eventualno, vegani.
Gradonačelnik Sremske Mitrovice poručio je da se ovakvim argumentima pokušava stvoriti privid „urbanističkog haosa“ tamo gde ga nema, s jasnim ciljem udara na lokalne institucije.
„Ako jedan grad nije dozvolio da se gradi preko četiri sprata u stambenim zgradama, to je Sremska Mitrovica. To se neće desiti dok sam ja ovde. Ovo je grad koji ima svoju tradiciju, istoriju i mora da opstane u urbanističkom smislu bar onakav kakvog smo ga nasledili“, zaključio je Nedimović, poručivši da za svaku svoju reč ima dokaze, dok se lice koje je čitavu akciju pokrenulo nije ni pojavilo na javnoj raspravi.
Dok investitori prate ekonomski zamah grada, a građani imaju zakonsko pravo na inicijative, jasna granica između konstruktivne kritike i svesnog dezinformisanja javnosti mora postojati, pre svega zbog razvoja same Mitrovice.
A. Dražić