Atomski zdesna
Atomski zdesna i atomski sleva bile su naredbe tokom pešadijske …
RAZGOVOR SA POVODOM: DRAGAN RACKOVIĆ, UPRAVNIK MITROVAČKOG ZATVORA
Na staranje nam je poverena dobrobit ljudi kod kojih treba pokrenuti promene na bolje

Dragan Racković
Sremskomitrovački Kazneno-popravni zavod obeležio je nedavno 130 godina postojanja, a na njegovom čelu poslednjih godinu dana nalazi se Dragan Racković. Trenutno kaznu zatvora u najvećem zatvoru na Balkanu služi oko 2.000 osuđenika, smeštenih u zatvoreni, poluotvoreni i otvoreni deo ustanove. Ovo je jedini zatvor u Srbiji u kojem kaznu služe i strani državljani. O njima, uz upravnika, brine stručan tim zaposlenih, raspoređenih u pet službi. Mitrovački zatvor je pored Opšte bolnice, najveći poslodavac u Sremskoj Mitrovici. Sa upravnikom Rackovićem smo sumirali godinu na izmaku i najavili nova ulaganja u mitrovački zatvor.
M NOVINE: Na koji način je danas zatvor organizovan?
DRAGAN RACKOVIĆ: Prethodni upravnik Aleksandar Alimpić ostavio je uređen sistem i saradnike koji znaju posao. Na meni je da taj uređeni sistem sačuvam i unapredim u onim delovima gde god naš stručni tim saradnika bude to smatrao neophodnim. Javnost treba da zna da je u pitanju izuzetno odgovoran posao, jer nam je povereno na staranje dobrobit ljudi, kod kojih treba da pokrenete promene na bolje. U pogledu unapređenja materijalnih uslova, u toku je izgradnja modernog paviljona u skladu sa standardima Saveta Evrope. Vezano za proizvodnju, sve što se do tad radilo radi se i danas, samo smo dodatno unapredili rad pojedinih pogona.

Izgradnja novog paviljona
Dokle se stiglo sa izgradnjom novog paviljona?
Novi paviljon se nalazi u zatvorenom delu i radovi se sprovode prema planu i u roku. Završeni su grubi radovi i zgrada će se uskoro naći pod krovom, a u planu je da sledeća godina bude godina unutrašnjih radova i njegovog opremanja, kako bi se u novembru ili decembru uveo u upotrebu. Paviljon bi trebalo da smesti 192 osuđenih lica u trokrevetnim sobama, a u prizemnom delu će se naći centralna kantina i centralna vešernica, koja će nam olakšati održavanje higijene u okviru zatvora. Sredstva za izgradnju novog paviljona su sredstva Republike Srbije obezbeđena iz fondova Evropske unije.
Resocijalizacija je ključna za osuđenike. Da li je Vašim dolaskom došlo do promena u programima?
Programe resocijalizacije obavljaju naši zaposleni u Službi za tretman. Osnova tog rada je individualni rad vaspitača sa osuđenim licem i to je suština, lični pristup svakom osuđeniku. Pored toga sprovodi se osam specijalizovanih programa, koji su vezani za rad sa zavisnicima od droge, za počinioce nasilnih krivičnih dela, poseban program za ljude koji su počinili krivično delo nasilje u porodici, radi se sa zavisnicima od alkohola. Od prošle godine imamo program za počinioce krivičnih dela protiv polnih sloboda i pokrenut je program vezan za otpust i postpenalnu zaštitu osuđenih lica, gde se oni kada dođu pred kraj kazne, u poslednjih šest meseci do godinu dana, upoznaju sa svojim pravima vezanim za mogućnosti zapošljavanja. Pokušavamo da ih prilagodimo za izlazak napolje, kako se ne bi vratili na mesta zbog kojih su i došli na odsluženje kazne. Takođe, pilotiran je program životnih kriza i njihovog prevazilaženja, s obzirom na to da svaka zatvorena sredina dovodi do određenih psihičkih problema. Ovaj program ima za cilj da se spreče pokušaji samopovređivanja i eventualnog suicida, kada se izađe odavde ili bilo kojih drugih autoagresivnih ponašanja. Program će verovatno od sledeće godine postati deveti redovan program, koji se sprovodi u radu sa osuđenim licima ovde, a verovatno i u drugim zatvorima u Srbiji.
Pored ovih programa već nekoliko godina se sprovodi program resocijalizacije osuđenih lica kroz rad sa životinjama, psima i konjima, a od 2023. do danas se sprovodi međunarodni program pod pokroviteljstvom Evropske unije „Football Works“ i za cilj ima resocijalizaciju osuđenih lica kroz sport. Jedan od turnira je 2024. godine održan i u Sremskoj Mitrovici, a bivša osuđena lica i naša dva zaposlena su u okviru projekta boravili u Makedoniji i Holandiji.
U okviru Zavoda funkcioniše osnovna i srednja škola i osuđena lica mogu steći tri zanatske diplome: za krojača, mehaničara za rashladne uređaje i zavarivača. U ovom trenutku se obavljaju obuke za stolare, zavarivače, šivače i krojače, a naši osuđenici koji borave u poluotvorenim odeljenjima kroz rad u firmama stiču veštine i znanja za rad na CNC i drugim specijalizovanim mašina.
Šta od proizvodnih pogona funkcioniše i na koji način?
Drvni pogon funkcioniše na način da smo sa firmom iz Bačke Palanke sklopili ugovor za proizvodnju paleta i gajbica i u zavisnosti od potreba tržišta angažuje se od 120 do 200 osuđenih lica u zatvorenom delu. Saradnja traje od 2020. godine, unapređuje se i nadamo se da ćemo je nastaviti i dalje. U okviru drvnog pogona imamo i CNC mašine za pravljenje vrata i drugog pločastog materijala, i to nudimo kao uslugu zainteresovanima iz civilstva, ali se najvećim delom ti proizvodi plasiraju u druge zavodske ustanove kao deo inventara. Tako je deo pločastog materijala u sobama KPZ za žene u Požarevcu, koji je nedavno renoviran, došao iz sremskomitrovačkog zatvora.
Metalski pogon radi po principu usluge, sarađujemo sa dve firme koje naručuju jednoosovinske ili dvoosovinske prikolice, koje mi ovde sklapamo i kao gotov proizvod prodajemo. Imamo mogućnost izrade žardinjera, gelendara, metalnog baštenskog nameštaja i sve je zasnovano na principu usluge.
Imamo oko 600 hektara zemlje, na kojoj se seju žitarice, a na obradi rade osuđena lica, zatim farmu svinja sa 800 svinja u jednom tovu, farmu mlečnih krava čije proizvode koristimo za ishranu zatvorenika, a viškove prodajemo šabačkoj mlekari, farmu goveda i farmu ovaca. Imamo ergelu konja i azil za pse gde, kao uslugu koju Grad plaća, smeštamo pse lutalice i vodimo računa o njima do udomljavanja. Naša štamparija radi po principu usluge.
Suština je da su svi proizvodni pogoni namenjeni da u njima rade osuđena lica, da steknu radne veštine ili se još bolje osposobe ako su imali predznanje na nekim poslovima, ali i da im se osigura finansijska stabilnost što i jeste cilj svakog čoveka.
U vlasništvu Kazneno popravnog zavoda su i dva hotela, Hotel „Srem“ u Mitrovici i Hotel „Moravica“ u Sokobanji. Koliko ste prepoznatljivi među turistima i kakve sadržaje nude hoteli?
Stručna komisija Ministarstva turizma nedavno je Hotelu Srem obnovila status hotela sa četiri zvezdice. U okviru hotela postoji park, avantura park, letnja bašta, smeštaj, ugostiteljski objekat i muzej. Čini nam se da može bolje i da postoje sadržaji koji mogu da se unaprede rad hotela. U tom pravcu planiramo da sledeće godine obnovimo dva ribnjaka. Jedan koji ćemo približiti Mitrovčanima, tako što ćemo omogućiti da dolaze i besplatno se bave sportskim ribolovom, a drugi da osposobimo za organizaciju ribolovačkih takmičenja, čime bismo povećali i broj noćenja u hotelu. Plan je da se nastavi saradnja sa „Art front“ festivalom, a trudimo se da izađemo u susret svim gradskim institucijama vezano za ustupanje konferencijske sale i drugih sadržaja hotela. Slavlja se redovno održavaju u hotelu, a do proleća ćemo zameniti inventar i uraditi pod u sali za proslave.
Koliko je izložbena postavka „Zapečaćene sudbine“ zaživela i na koji način je zainteresovani mogu obići?
Istorijska postavka je deo sadržaja hotela i nikoga ko ju je obišao nije ostavila ravnodušnim. Prikazan je deo istorije zatvora, u kojem su se moji prethodnici potrudili da predstave najteže periode iz istorije stradanja srpskog naroda u okviru zidina ove institucije. Postavka ima sadržaje vezane za prvi i drugi svetski rat i delove vezane za nastanak zatvora i određene znamenite ličnosti koje su boravile u mitrovačkoj kaznioni za njenih 130 godina postojanja. Istorijska postavka je otvorena od 8 do 20 časova svakog dana, a uz prethodnu najavu posetioce će stručno lice besplatno sprovesti kroz postavku i uputiti u istoriju mitrovačkog zatvora.
I na kraju, kakvi su planovi nove uprave, gde se i šta može unaprediti u radu najvećeg zatvora na Balkanu?
Pored već navedenog, otvaranja paviljona krajem sledeće godine i obnavljanja dva ribnjaka, u 2026. godini bismo trebali da započnemo radove na izgradnji zgrade nove dežurne službe. Država Srbija za ovu investiciju planira da odvoji oko dva miliona evra, kako bi nam olakšala funkcionisanje stražarske službe. Planirana je i izgradnja moderne čekaonice za advokate i članove porodice koji dolaze u posetu licima koji se nalaze na izvršenju mere pritvora u ovom zavodu.
Biljana Vukadinović