Atomski zdesna
Atomski zdesna i atomski sleva bile su naredbe tokom pešadijske …
Đorđe Radinović, predsednik opštine Stara Pazova
Kad ima dobrih ideja novac nije problemSvi veliki infrastrukturni projekti koji se realizuju na teritoriji opštine Stara Pazova, finansiraju se delom iz opštinskog budžeta, a delom iz sredstava republičkih ministarstva koja su konkursima opredeljena ka lokalnim samoupravama, zatim konkursno opredeljenim sredstvima iz relevantnih pokrajinskih sekretarijata, kao i iz Uprave za kapitalna ulaganja Autonomne pokrajine Vojvodine. Troškove rekonstrukcije centra Vojke Opština deli sa ministarstvom privrede pola-pola. Veliku raskrsnicu sa kružnim tokom između Nove Pazove, Vojke, Starih Banovaca i Stare Pazove, što je centralni deo opštine, 65 posto finansira Uprava za kapitalna ulaganja pokrajinske vlade, a Opština 35 posto. Drugu fazu izgradnje regionalnog puta Stari Banovci – Ruma, Opština finansira 40 posto radova a JP Putevi Srbije 60 posto.
Važno je napomenuti da republička ministarstva raspisuju konkurse, a uslov da bi neka lokalna samouprava dobila sredstva je da postoji projektna dokumentacija i građevinska dozvola. U Staroj Pazovi to uvek imaju spremno, zato i ne čudi što su uspeli da u svoju sredinu privuku značajna sredstva iz republičkog budžeta i drugih pomenutih institucija.
– Lokalna samouprava se javlja sa gotovom projektnom dokumentacijom i građevinskom dozvolom, i zato i dobijamo sredstva – kaže predsednik ove, po mnogima jedne od najuspešnijih opština u Srbiji, Đorđe Radinović.
On dodaje da je od velikih infrastrukturnih projekata veoma važno pomenuti put, zapravo ulaz u Staru Pazovu sa auto – puta Beograd – Novi Sad.
– Čekamo da ministarstvo saobraćaja izda dozvolu za izmeštanje saobraćaja, a to će biti čim prođe zimska sezona, polovinom marta – najavljuje Radinović.
M NOVINE: Opština Stara Pazova je jedna od, reklo bi se, retkih opština koja uspeva da privuče sredstva iz republičkih ministarstava. Novac i pored besparice u kojoj živimo izgleda nije problem kada postoje dobre ideje.
ĐORĐE RADINOVIĆ: Mi smo prošle godine iz budžeta izdvojili 70 miliona dinara za izradu projektne dokumentacije. Mnogim opštinama je to mnogo novca i čini im se da je to skupo. Time pokazuju jedno suštinsko nerazumevanje. Nije dovoljno prostornim planom nameniti zemljište za industrijske zone. Bez infrastrukture je nemoguće privući investitore. A nekim investitorima nije najvažnija lokacija, da li je blizu Beograda, treba im infrastruktura, određena snaga električne energija, gas, put. Geografski položaj jeste važan, ali moraju i ostale stvari da se zadovolje. Mi se u tom smislu jako trudimo da infrastrukturno opremimo zone.
Veliki broj investitora znači veliki broj novih radnih mesta. Da li u igri velikih brojeva ima mesta i za popravljanje materijalnog statusa zaposlenih?
Dovođenjem velikog broja investitora i otvaranjem njihovih objekata, veliki broj građana naše opštine rešava svoje pitanje zaposlenja, što govori o sposobnosti lokalnog rukovodstva u funkcionisanju i rukovođenju Opštinom.
Na teritoriji opštine Stara Pazova, pored naših Pazovčana rade ljudi iz Inđije, iz Batajnice, Zemuna, i radna snaga postaje problem. Konkurencija počinje da daje rezultate. Kad dođe jedna firma u opštinu i kad su oni jedini, oni daju minimalac i ne brinu o „rezervoaru“ radne snage. Međutim, kad dođe više firmi, onda je to druga priča. Evo, svi se sada plaše Lidla, koji je najavio da će vozači viljuškara imati 50 hiljada dinara platu. Konkurencija će ostati bez vozača viljuškara. To je dobro i za radnike i za Opštinu. Mada, moram reći, svi traže posao u opštini i javnim preduzećima. Još uvek vlada taj trend, ali polako se to menja. Ja sad znam kojim firmama fali radnika. U ovom trenutku sigurno 200 radnika može naći posao. Sad, neko će reći, male su plate. Ali sve je to relativno, zavisi iz kog ugla se gleda. Naravno, nije dovoljno za život, i još uvek je teško, ali kad ima mogućnosti da se čovek zaposli, ipak to nešto znači.
Šta još možete navesti kao inovaciju u vezi privlačenja stranih investitora i promocije opštine?
Imamo jako dobre odnose sa ambasadama Srbije u inostranstvu. Mi mnogo koristimo potencijalne naših ambasada u svrhu privlačenja investitora. Već smo imali u Mađarskoj prezentaciju opštine u našoj ambasadi u Budimpešti. Imaćemo to i u Rimu, Atini, Briselu, Bratislavi, konzulatu u Štutgartu, Frankfurtu. Nama je ta saradnja dragocena i korisna. U Mađarskoj je naš ambasador u saradnji sa gradonačelnicima i privrednim komorama organizovao prezentaciju opštine i već imamo zainteresovanog investitora iz te zemlje. Ambasade su nam od velike pomoći, a mi njima odnesemo poneki poklon, malo autentičnih sremskih proizvoda od mesa, zatim autohtonih vina i rakije, da imaju za svoje goste… (smeh).
Kako ste projektovali budžet za 2017. godinu?
Moja velika borba je bila svih ovih godina da se usvoji realan budžet. I to smo ostvarili. Budžet za 2017. je realan. Svi usvoje budžet koji je revija želja mesnih zajednica i ostalih korisnika i onda dođu rebalansi, deficiti. Mi smo usvojili budžet koji je sedam – osam posto veći nego ostvaren budžet u 2016. Imamo sad već veće punjenje, dva miliona oročenih sredstava. Zapadno evropske firme koje posluju u našoj opštini sve plaćaju na vreme. I naše velike firme plaćaju obaveze na vreme i to je suština. Nemamo problema sa likvidnošću, nemamo nijedan dan zakašnjenja plata. Verovatno smo retka opština koja će raditi rebalans budžeta zato što ima veći priliv sredstava, a ne zbog manjka. Sad nema potrebe ni da se zadužujemo. I što je najvažnije, 40 posto budžeta je namenjeno za investicije, to je u Srbiji verujem nezamislivo.
Kako ste zadovoljni radom javnih preduzeća?
Javna preduzeća funkcionišu bez dotacija opštine. To je jedan od razloga što imamo toliko sredstava za investicije. Mi ne dotiramo naša javna preduzeća i po tome smo verovatno jedna od retkih opština u Srbiji. Ako javno preduzeće ne može da se finansira u situaciji kada je naplata 95 procenata, taj direktor ne može da vodi takvo javno preduzeće. Trudimo se da opštinskim javnim preduzećima poverimo poslove koje oni mogu da urade. To imamo pravo da uradimo bez tendera. Javna preuzeća imaju puno posla, jer ima dosta i investicija.
Svetlana Cucanić