30.05.2024.
Izdvojena vest, Kultura

ODRŽANI „DANI SLOVENSKE PISMENOSTI I KULTURE“ U RUMI

Nema naroda bez jezika, niti jezika bez pisma


Manifestaciju je za trinaest godina pratilo preko 20.000 ljudi
„Dani slovenske pismenosti i kulture“, 14. po redu, održani su u Rumi od 20. do 26. maja, a organizator ove velike kulturne manifestacije je
Gradska biblioteka „Atanasije Stojković“, uz pokroviteljstvo rumske opštine.
Maj je mesec od velikog duhovnog i kulturnog značaja za slovenski narod u celini, a 24. maja se praznuje dan Svetih Kirila i Metodija – slovenskih učitelja i prosvetitelja i manifestacija zapravo slavi njih.
Manifestacija je svečano otvorena 20. maja u velikoj sali Kulturnog centra, dok je u holu postavljena izložba ikona i kaligrafskih radova učenika koju su otvorili direktor Gradske biblioteke Damir Vasiljević Toskić, Nataša Stanić i jerej Dušan Višekruna, kao i izložba koju je pripremila Gradska biblioteka „Staroslovenski spomenici iz X i XI veka“.

Predavanja o značaju očuvanja jezika i tradicije
Prvo predavanje u okviru manifestacije je održala Nataša Katić sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu koja je govorila o Savki Subotić o kojoj je napisala i knjigu „Prepiska Savke Subotić“.
Savka Subotić je jedna od prvih feministkinja sa teritorije Vojvodine, koja se bavila položajem žene u društvu i obrazovanju još u drugoj polovini 19. veka. Organizovala je ženske dobrotvorne zadruge, bavila se izučavanjem i sakupljanjem ženskih narodnih tkanina i rukotvorina.
Predstavljen je i projekat „Katalog biblioteka fruškogorskih manastira“ autorke Vesne Petrović. O ideji i ciljevima ovog projekta govorile su, osim autorke i saradnice na projektu, Vera Novković, mr Dušica Grbić, mr Gordana Đilas i Dubravka Simović. Cilj projekta je da se biblioteke fruškogorskih manastira predstave stručnoj javnosti i da se razmenjuju stručna iskustva.
Treće veče manifestacije „Dani slovenske pismenosti i kulture”
prof. Bojan Jovanovića je održao predavanje o velikoj petorci i procvatu ruske muzike. On je govorio o Miliju Balakirjevu, Cezaru Kjuiju, Aleksandru Borodinu, Modestu Musorkskom i Nikolaju Rimskom Korsakovom.
Janja Todorović je svoje predavanje 23. maja posvetila Ćirilu i Metodiju i njihovoj prosvetiteljskoj misiji, ali i velikom značaju širenja pismenosti i hrišćanstva na slovenske narode.
Janja Todorović je urednica izdavačke kuće „Slovensko slovo“ i autorka preko dvadeset publikacija. Ono što je svakako podatak koji govori o Janjinoj aktivnosti je i podatak da je održala preko 1.000 predavanja o pravoslavnoj duhovnosti i kulturi, kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu.
Prof. dr Predrag Milosavljević je narednog dana govorio na temu „Saglasje kao mera zaveta: osvrt na osnov nemanjićke tradicije“,
koje je bilo posvećeno istoriji načela harmonije u srpskoj kulturi.
Milosavljević je objavio više naučnih radova iz oblasti istorije i filozofije nauke i tehnologije, kao i radove iz oblasti očuvanja nacionalnog nasleđa i istorije načela harmonije u srpskoj kulturi.
Dva poslednja dana ove manifestacije organizovane su projekcije filmova „Ivan Vasiljevič menja profesiju“ i „Kineski servis”.


Predsednica Opštine Aleksandra Ćirić Bošković je ukazala da ova manifestacija nije značajna samo za Srem, nego za celu Srbiju. Ona je
jedan od značajnijih događaja na kulturnoj mapi Srbije koji za cilj ima očuvanje i promociju slovenskog nasleđa, duhovnosti i sveukupne kulture.
Ćirić Bošković je govorila o značaju rada Ćirila i Metodija koji su, zbog svog prosvetiteljskog rada, ostali upamćeni kao slovenski apostoli. Iza njih je ostao prvi staroslovenski jezik i pismo, glagoljica, ali i brojni učenici koji su potom sastavili drugo pismo, ćirilicu, početkom 10. veka, na kojoj se potom, baziraju druga ćirilična pisma.
– Nema naroda bez jezika, niti jezika bez pisma i to ukazuje na značaj pisma i jezika u opstanku i trajanju jednog naroda. Kultura i civilizacija su se razvili upravo na temeljima pismenosti, poručila je Aleksandra Ćirić Bošković.
Ona je dodala da manifestacija pruža priliku da se kroz različite oblike kulturnog i duhovnog nasleđa, ali i savremenog stvaralaštva, upoznamo i iznova utvrdimo osnove i obeležja sopstvenog identiteta.
– Tako čuvamo i spone sa srodnim slovenskim narodima koje potiču iz vekovnih daljina i traju do današnjih dana, rekla je Ćirić Bošković.
Tradicionalnu besedu na otvaranju manifestacije održao je dr Milan Micić, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.
– Svaka manifestacija Dani slovenske pismenosti i kulture je ponovni susret sa slovenskom braćom Ćirilom i Metodijem, ali i sa svojim bićem, svojim identitetom, rekao je Micić i ukazao na važnost očuvanja jezik i pisma, jer su oni nešto što smo preuzeli od naših predaka i što ćemo ostaviti našoj deci.
Arhijerejski namesnik rumski protoprezviter-stavrofor Sreten M. Lazarević ukazao je na značaj ove manifestacije u duhovnom smislu i rad braće Ćirila i Metodija.
U umetničkom programu su učestvovali članovi ANIP-a „Branko Radičević“ , hor Karlovačke bogoslovije pod upravom dirigentkinje Mile Radonić, Edi Tajm najbolji srpski gajdaš, a prikazan je i kratkometražni film „Staroslovenski spomenici iz X i XI veka“.
Podsetimo, u minulih 13 godina manifestacija može da se pohvali bogatim programom, kao i uvaženim učesnicima: ambasadorima slovenskih zemalja u Republici Srbiji, sekretarima i atašeima za kulturu, akademicima i književnim kritičarima, univerzitetskim profesorima, kao i ostalim kulturnim i javnim radnicima iz Srbije i inostranstva.
Ovu manifestaciju je za trinaest godina pratilo preko 20.000 ljudi, što ukazuje da ju je publika prihvatila i rado posećivala i pratila.
Pored veoma važnog duhovnog segmenta, ona se velikim delom bavi i kulturnim nasleđem, ali i savremenim kulturno-umetničkim pojavama na kulturnoj mapi svih slovenskih zemalja.
S. Džakula

Unestite reč ili frazu koju želite da pronađete.