25.09.2025.
Kultura

U SREMSKOJ MITROVICI OTVORENA IZLOŽBA „PESMOM RODU – ZA SLOBODU“

Rad srpskih i hrvatskih pevačkih društava kroz istoriju

U organizaciji Muzeja Srema i Ivana Efimova prošle subote, 20. septembra otvorena je izložba „Pesmom rodu – za slobodu“ posvećena srpskim i hrvatskim pevačkim društvima u Sremskoj Mitrovici u periodu od 1865. do 1941. godine. Autori izložbe su Jovana Trivunović i Stevo Lapčević, a ovu zanimljivu postavku možete pogledati do druge polovine novembra u kući Majstoričevića, na adresi Trg Svetog Stefana 29 u Sremskoj Mitrovici.
Kako navodi Lapčević, s obzirom na to da se ove godine obeležava 160 godina od osnivanja Srpskog crkvenog pevačkog društva u Sremskoj Mitrovici, priređena je knjiga Jovana Adamovića o ovom društvu.
– Jovanov deda Stefan bio je osnivač društva, a Jovanov otac i sam Jovan su bili pevači i jedno vreme horovođa društva. Nakon Drugog svetskog rata Jovan je od članova društva sakupljao materijal vezan za rad ove ustanove i sve to pretočio u rukopis, koji je 1995. njegov sin Mile ostavio Muzeju Srema da se štampa, ali on do sada nije odštampan. Jovana Trivunović i ja smo taj rukopis uredili i on je odštampan, a tako je nastala i ideja da uradimo izložbu na kojoj ćemo predstaviti rad svih srpskih i hrvatskih pevačkih društava u Sremskoj Mitrovici u međuratnom periodu, kaže nam Stevo Lapčević.
Za ovu izložbu izabran je prostor nekadašnje kuće porodice Majstoričević, zanatlijske porodice, koju je nedavno kupio Rus Ivan Efimov, sa namerom da nakon rekonstrukcije i konzervacije, napravi galerijski prostor.
– Ova izložba je interesantna ne samo zbog prostora, već i zbog predmeta, koji do sada nisu predstavljeni javnosti. Izloženo je nekoliko važnih dokumenata, poput gesla Srpskog crkvenog pevačkog društva pisano i potpisano rukom Petra Krančevića, zatim posedujemo njegov ugovor sa pevačkim društvom iz 1905. godine. Izloženi su pehar i medalja, koju su osvojili 1914. godine na prvoj slavi Srba pevača u Somboru i to je jedan od najvećih uspeha koje je društvo ostvarilo. Učestvovali su u organizaciji i stvaranju Ujedinjene omladine srpske, u stvaranju Srba pevača, Južnoslovenskog pevačkog saveza. Petar Krančević je centralna figura, ali ima i starijih dokumenata iz prvih godina osnivanja. Imamo medalje koje su članovi društva dobijali iz Južnoslovenskog pevačkog saveza, između ostalog i Branislava Adamovića. Imamo materijale vezane za hrvatska pevačka društva, dve zastave dva hrvatska pevačka društva iz 1911. i 1924. godine sa pripadajućom lentom i kopljima. Hrvatska zajednica je uspela da sačuva svoje i to nije nešto što se može videti svaki dan. Nažalost ne postoji originalna zastava srpskih društava. Iz Muzeja Vojvodine smo dobili dve ženske haljine iz epohe dvadesetih i tridesetih godina 20. veka. Imamo i zapisničke beleške pevačkih društava koje smo pronašli po tavanima Pravoslavne crkvene opštine, navodi naš sagovornik neke od predmeta koji se mogu videti na ovoj nesvakidašnjoj izložbi.
Srpsko crkveno pevačko društvo i Hrvatsko pevačko društvo „Nada“ bili su građanska društva. I Hrvati i Srbi imali su svoja ratarska pevačka društva, a postojalo je i Zanatsko društvo „Stražilovo“.
– Nije postojao stalež u gradu koji je držao do sebe, a da na neki način nije hteo da učestvuje u kulturnom životu grada. To je meni interesantno, pogotovo u kombinaciji sa činjenicom da sve što su radili, radili su na ličnu volju, iz svog džepa, ličnim naporima, i ulagali su sve što su imali u te organizacije i to je nešto što nama nedostaje. Mi ne možemo da zamislimo situaciju da postoji neki esnaf mitrovačkih zanatlija, trgovaca, pogotovo još da imaju svoj hor, iznosi Stevo Lapčević, autor izložbe.


Biljana Vukadinović

Unestite reč ili frazu koju želite da pronađete.