01.10.2023.
Aktuelno, Izdvojena vest

„M NOVINE“ DRUGI PUT DODELILE NAGRADU „VLADIMIR VLADA ĆOSIĆ“ ZA REPORTAŽU

Konkurs potvrdio značaj podsticanja i unapređivanja žanra reportaže

Dodela nagrada za reportažu „Vladimir Vlada Ćosić“ svečano je održana prvog oktobra u hotelu „Srem“. Ovu nagradu dodeljuju drugu godinu zaredom „M novine“, u čast i sećanje na osnivača i glavnog urednika tog nedeljnog lista, Vladimira Vladu Ćosića.
Na ranije održanoj sednici 23. septembra, žiri je odlučio da nagradi tri reportaže, odnosno tri autora, pa je tako prva nagrada otišla u ruke Zoranu Šaponjiću za reportažu „O tihom i tužnom dečaku čija je kuća ponovo puna radosti“, drugu nagradu dobio je Dragoljub Gagričić za reportažu „Krajputaši, duša u kamenu“, a treća nagrada je pripala Radi Šegrt za reportažu „Kamenu kuću iz Bastasa „preneo“ u Banjaluku“. Nagrada podrazumeva plaketu i novčani iznos, a uručila ih je direktorica „M novina“, Svetlana Ćosić.
– Zahvaljujem se učesnicima, ali i svim članovima žirija, koji su dobronamerno i sa velikom dozom ozbiljnosti ocenjivali svaku od prispelih reportaža, kazala je Svetlana Ćosić.
Odluku o nagrađivanju je obrazložio koordinator žirija, Dragorad Dragičević, koji je rekao je konkurs potvrdio značaj podsticanja i unapređivanja žanra reportaže i da njegova afirmacija nalaže doradu procedure konkurisanja, sa čime se slažu svi članovi žirija.

– Prema jednom od predloga, Muharema Bazdulja, kao člana žirija, nagrada ima šansu da se vaspostavi kao važna u Srbiji, ali uz uslov da se prevlada njena nedovoljna vidljivost usled medijske usitnjenosti i, možda, omogući članovima žirija da prate bar važnije medije i sami nominuju reportaže za ocenjivanje na konkursu. To znači da bi pristizanje radova na konkurs moglo da se odvija i po pozivu autorima nominovanih reportaža, i po javljanju autora na objavljeni konkurs. Odbor za nagradu trebalo bi da ovo razmotri do raspisivanja sledećeg konkursa, kazao je Dragorad Dragičević.
– Nagrada je dokaz da još uvek u Srbiji ima novinara koji novinarstvo ne svode na sedenje u kancelariji i kojima novinarstvo nije prepisivanje, po principu „copy-paste“. Moja reportaža govori o dečaku koji je pre trideset i neku godinu, jednog zimskog jutra ostao bez oca, majke, brata i sestre. Ostao je sam na svetu i posle tih trideset godina se vratio na selo i obnovio tu kuću. To je priča o pobedi dobra nad zlom, o vaskrsu jedne porodice u dolini Drine. Poruka te priče je da se oprostiti može, ali zaboraviti ne sme. Svi koji zaboravljaju su osuđeni na to da možda dožive isto, ponovo, rekao je tokom svečanosti Zoran Šaponjić, dobitnik prve nagrade.
Drugu nagradu je usled sprečenosti da prisustvuje svečanosti, za Dragoljuba Gagričića primio njegov sin.
Da je velika odgovornost uspostavljati ovakvu nagradu za reportažu u savremenom dobu, smatra i dobitnica treće nagrade, Rada Šegrt.
– Velika je hrabrost i rizik u ovom vremenu uspostaviti jednu ovakvu nagradu, a sa druge strane mi je veoma drago što se nagrada odnosi na reportaže u pisanim medijima. Moja reportaža govori o Livanjskom kraju. Tu postoji prirodna granica života između Hrvata i Srba. Selo koje se pominje u mojoj reportaži i o kome je profesor Dragomir Kozomara, sa Filološkog fakulteta istraživao izvorni govor, nalazi se na toj prirodnoj granici. Ono administrativno pripada Bosanskom Grahovu koje je većinsko srpsko, a parohija je u Livnu koje je većinsko Hrvatsko. Knjiga o tom izvornom govoru je meni poslužila da napišem reportažu, koja je objavljena u vreme obeležavanja godišnjice akcije „Oluja“. Meni je bilo teško da pišem tu reportažu, jer je to moj zavičaj, a kada pišete o ljudima koje dobro poznajete, takvim povodom, nemoguće je da se oslobodite ličnih emocija, istakla je Rada Šegrt.

Kako je još rečeno prilikom dodele nagrada, pohvaljeno je više pristiglih radova, koji su opravdano predlagani za nagradu, ali je zbir glasova presudio o rezultatu. Žiri su činili Žarko Rakić, Dejana Ivanović, Muharem Bazdulj, Dragana Pejović i Dragorad Dragičević.

Aleksandra Dražić, urednik nedeljnog lista „M novine“
Foto: Željko Petras

Unestite reč ili frazu koju želite da pronađete.