28.10.2026.
Društvo, Izdvojena vest

RUMA

Obeležen Dan oslobođenja Rume u Drugom svetskom ratu

Povodom obeležavanja 82 godine od oslobođenja Rume u Drugom svetskom ratu, 27. oktobra 1944. godine održana je prigodna svečanost u Kulturnom centru, kojoj su prisustvovali predstavnici Vojske Srbije, ambasade Ruske Federacije, Saveza jevrejskih opština Srbije, republičkog i pokrajinskog SUBNOR-a, delegacije iz Srema, Srbije, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.
Njima su domaćini bili načelnik Opštinske uprave Nikola Đuričić i predsednik SUBNOR Ruma Predrag Vukmirić.
Nikola Đuričić je govorio o okupaciji i stradnjaima u Rumi i Sremu, otporu koji je pružen prilikom aprilskog napada na grad, ali je podsetio i na nevine žrtve i logor koji je u gradu postojao, na mestu gde se ranije nalazila jevrejska sinagoga.
– Naša obaveza, i kao građana i kao nosilaca lokalne vlasti, jeste da negujemo kulturu sećanja i čuvamo uspomenu na nevine žrtve. Da parafraziram stihove Miroslava Mike Antića da je u Sremu u oktobru, te 1944. godine, stiglo proleće. Zaista verujem da je tada Sremu stiglo proleće slobode, rekao je Nikola Đuričić.
Predsednik SUBNOR-a Vojvodine Jovo Baroščević ukazao je da 27. oktobar simbolizuje jedinstvo naroda u borbi protiv zla i naglasio važnost prenošenja istine o antifašističkoj borbi mlađim generacijama.
Predrag Vukmirić je poručio da se ne smeju zaboraviti heroji koji su učestvovali u oslobođenju zemlje.
– Naše istorijsko iskustvo potvrđuje koliko su mir i sloboda dragoceni i koliko je važno poštovati sopstvenu prošlost, rekao je Vukmirić.
U borbama za oslobođenje Rume poginula su 34 borca i rukovodioca, a 81 borac je ranjen. Istovremeno, poginulo je oko 150 Nemaca i ustaša.

U četvorogodišnjem ratu život za oslobođenje zemlje dalo je 594 stanovnika Rume.
O istorijskim okolnostima Drugog svetskog rata i oslobođenju Rume govorio je master politikolog Aleksa Kondić.
U muzičkom delu programa nastupili su učenici OMŠ „Teodor Toša Andrejević“.
Po završetku svečanosti u Kulturnom centru, položeni su venci na mestu gde se ranije nalazila sinagoga, u JNA ulici.
U ime Jevrejske opštine Novi Sad venac je položio Ladislav Trajer, a potom su venci položeni i na spomen obeležja poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora na Gradskom groblju.
Na spomen ploču trojici vojnika Crvene armije venac je položio Mihail Maksimenko, drugi sekretar ambasade Ruske Federacije.
Rumski sveštenci su održali i parastos svim stradalima.

S. Dž.

Unestite reč ili frazu koju želite da pronađete.