
Počelo snimanje filma o Rumi
Udruženje „Vorki tim“ Ruma započeo je snimanje kratkog dokumentarnog filma „Pod Rumom“, posvećenog fenomenu rumskih laguma – podzemnih hodnika čije poreklo i namena do danas nisu u potpunosti razjašnjeni.
Ovaj projekat se realizuje uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, a autorsku ekipu čine Milan Milosavljević, Dragan Cakić, Marko Kostić, Duško Stanivuk i Nikola Nikolić.
Ovaj film, po rečima autora, neće biti samo prikaz fizičkog prostora podzemlja, već i promišljanje o načinu na koji se stvaraju mitovi u današnjem vremenu.
– Priču o lagumima najbolje poznaju meštani, koji će u filmu, kroz svoja sećanja i svedočenja, povesti gledaoce u jednu od najvećih misterija naše Rume. Ispod gradskih ulica, dvorišta i stambenih zgrada nalaze se podzemni tuneli o kojima se među nama govori generacijama. Ulazi u pojedine lagume i danas postoje, ali odgovori na ključna pitanja ostaju nepoznati: ko ih je izgradio, kada su nastali i čemu su služili, kaže Dragan Cakić, predsednik „Vorki tima“.
Istraživanja se obavljaju decenijama, ali bez konačnih rezultata, te se zato pojavljuju i različite teorije. Od one da su tuneli vodili sve do Petrovaradinske tvrđave, do pretpostavke da su bili deo hidromelioracionog sistema, skladišta ili tajnih puteva za transport.
U filmu učestvuje i poznati rumski istoričar Đorđe Bošković, koji je duže vreme proučavao dostupnu građu i pokušavao da lagume smesti u širi istorijski kontekst Srema. Sagovornici autora će biti i Rumljani, koji su sami direktno ili indirektno u prošlosti istraživali lagume.
Film donosi lične priče autora, a njihova perspektiva služi kao okvir za šire pitanje: kako stanovnici jednog malog grada oblikuju svoje razumevanje istorije kroz legende koje prenose?
Film „Pod Rumom“ želi da prikaže lagume kao važan deo lokalnog kulturnog nasleđa, ali i kao metaforu potisnutih i nedovoljno istraženih slojeva istorije.
Film bi trebalo da bude završen do kraja ove godine, nakon čega će imati i svoju prvu javnu prezentaciju.
S. Džakula