Atomski zdesna
Atomski zdesna i atomski sleva bile su naredbe tokom pešadijske …
USTANOVA „SOLIDARNOST“ RUMA
„Miran kutak“ nova socijalna uslugaOpremljen prostor za „Miran kutak“
„Miran kutak” je prostor namenjen pružanju pomoći, zaštite i podrške osobama u kriznim situacijama, kojima je potrebna zaštita, podrška i privremeni boravak, kao što su: žrtve nasilja u porodici, žene i deca u opasnosti, mladi u riziku, žrtve trgovine ljudima, osobe u kriznim situacijama, žrtve seksualnog nasilja, kao i druge osobe koje su upućene od strane Centra za socijalni rad, stoji u obrazloženju izmena i dopuna Odluke o socijalnoj zaštiti Opštine Ruma, koja je usvojena na skupštinskoj sednici održanoj 1. marta.
Ovim izmenama omogućeno je uspostavljanje jedne nove socijalne usluge u lokalnoj zajednici.
Takođe, određeno je da se bliži uslovi za funkcionisanje ove usluge regulišu posebnim pravilnikom, koji donosi Ustanova „Solidarnost“, koja tu uslugu i realizuje, dok je lokalna samouprava ta koja je aplicirala po ovom projektu za dobijanje sredstava.
Naime, Opština Ruma je minule godine aplicirala kod Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) na konkurs koji je raspisala Evropska unija, sa projektom „Miran kutak“, čiji je cilj zbrinjavanje lica koja se nađu u kriznim situacijama.
Vrednost ovog projekta, koji će trajati 12 meseci, je 136.777 evra. Za potrebe ove nove usluge lokalna samouprava je, za nabavku nameštaja za opremanje prostora, obezbedila oko 1,2 miliona dinara.
– Mi smo za ta sredstva adaptirali prostor, nabavili kompletnu opremu, vozilo, izvršioce … Posle godinu dana lokalna samouprava bi trebala da ga finansira, odnosno da ta inovativna usluga postane održiva. Zavisno od potreba, na realizaciji ovog projekta je sada angažovano osam lica: defektolog, socijalni radnik, psiholog, dipl. vaspitač, kao i nekoliko lica koji su tehničko osoblje (vozač, spremačica), kaže direktor Ustanove „Solidarnost“ Branislav Pavić.
Branislav Pavić, direktor Ustanove „Solidarnost“
Interresorni sastanak
U obrazloženju za uvođenje ove nove usluge navodi se i podatak da lokalna samouprava, Centar za socijalni rad Ruma i Policija u Rumi imaju, u proseku, oko tri slučaja neposredne krize nedeljno.
To su slučajevi koji zahtevaju hitan privremeni smeštaj i zbrinjavanje u nevolji, lica koja traže podršku od javnih organa u iznenadnoj krizi poput žrtava nasilja u porodici, maloletnika koji beže od kuće, osobe sa invaliditetom bez staratelja ili kućne nege, starije ili bolesne osobe koje žive bez odgovarajuće kućne nege, mladi ili odrasli. Dakle sve osobe koje su se našle u iznenadnoj kriznoj situaciji.
– Mi smo hteli da napravimo nešto između prihvatilišta, svratišta, sigurne kuće, da napravimo neki miks tih usluga. Ovo je sada pilotiranje projektom da vidimo u kom pravcu će se razvijati u tih narednih godinu dana. Po nekoj našoj statistici i kada smo radili mapiranje terena, mislim da će tu biti najviše maloletnih lica koja su smeštena u neke institucije kojih nema u našem najbližem okruženju, nezbrinuta deca ili oni maloletnici koji su bili počinioci nekih dela, ali nižeg intenziteta, kao što su neki prekršaji, ističe Pavić.
Svi oni u ovom prostoru će imati prilike da prespavaju, da se presvuku, operu, jedu, odnosno da budu smešteni privremeno.
Usluga je koncipirana tako da u toku godine mogu biti smešteni najduže 21 dan, a u kontinuitetu najviše 10 dana. Treba istaći da hronični, dakle stalni beskućnici, nisu ciljna grupa ovog projekta.
– Imamo kapacitete da može istovremeno da bude smešteno 20 korisnika, imamo dva kupatila, četiri tuš kabine, toalet, dnevni boravak sa kuhinjom, TV, veš mašine, frižider… Naša ustanova je direktni izvršilac, ali je akcenat na intersektorskoj saradnji. Uključeni su Centar za socijalni rad Ruma, MUP Ruma, Opština, Dom zdravlja i Crveni krst, a tiče se lica u socijalnoj potrebi koja se u tom momentu nalaze na teritoriji naše opštine. Centar za socijalni rad je uputni organ, na osnovu njihove procene rizika, mi ćemo primati korisnike, govori dalje o ovoj novoj usluzi direktor Pavić i dodaje da se uskoro očekuju i prvi korisnici.
Smilja Džakula