30.11.2023.
Kolumna: Malo izoštreno, Kolumne

MALO IZOŠTRENO

Ukidanje naručenog zaborava

U Rumi je 24. novembra održan prekretnički skup u istoriji Srema i Vojvodine, koji je prethodio Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje, održanoj sutradan u Novom Sadu, 25. novembra 1918. godine, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Skup je održan u kući advokata dr Žarka Miladinovića, koja je bila dovoljno bogata i velika da primi čak 700 Hrvata i Srba, izaslanika mesnih odbora Sremske županije. Ovaj Veliki rumski zbor usvojio je rezoluciju u kojoj je zatraženo osnivanje jedinstvene države Srba, Hrvata i Slovenaca sa sedištem u Beogradu. Ako se Hrvati odluče protiv ujedinjenja, stoji u rezoluciji, Srem se neposredno pripaja Srbiji i traži da ga Srbija zastupa na međunarodnoj mirovnoj konferenciji. Sutradan je posebna delegacija Velikog rumskog zbora predala ovu rezoluciju predsedništvu Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih slovena iz Banata, Bačke i Baranje.
Veliki narodni zbor u Rumi ciljao je da proizvede svršen čin i prema Hrvatskoj, i prema zakazanoj Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu. Žarko Miladinović, glavni organizator zbora, tempirao je skup samo za dan ranije, da suzi svaki prostor eventualnog ometanja ili relativizovanja njegovih odluka. Stvari se možda ne bi odvijale kako su se odvijale bez Velikog narodnog zbora u Rumi, iako o tome ne možemo pouzdano pretpostavljati bez mnogo istraživanja i analitike, i to samo podiže značaj ovog skupa. Najmanje s toga što je on ključno svedočanstvo da Srem nikad nije dovodio u pitanje svoje jedinstvo sa maticom. To naročito važi za poslednje decenije, kada je, nepitan, stavljan u priče o posebnosti Srba u Vojvodini.
Ako je prirodno što je novosadski skup mnogo poznatiji zbog većeg uticaja na istoriju Srbije, rumski skup je sve do poslednjih decenija zatrpavan zaboravom, iako je snažno uticao ne samo na odluku o prisajedinjenju Bačke, Banata i Baranje Srbiji, već i na stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Naime, Sremci su zapretili Hrvatskoj da će ostati bez Srema ako ne krene u zajedničku državu. Zajedno sa skupom, zaborav je zatrpavao i njegovog glavnog organizatora, dr Žarka Miladinovića, jer su i skup, i njegov organizator bili nezgodni svedoci neprirodnosti antisrpskog ustava iz 1974.
Zaboravljanje prekretničkog političkog rada dr Žarka Miladinovića zahvatilo je njegovu suprugu Milenu Miladinović, veoma značajnu srpsku književnicu romantizma i prevodioca srpskih pisaca na nemački jezik. Ova izuzetna žena, poreklom Nemica koja se do svog pravoslavnog venčanja zvala Laura Gizl, ostavila je iza sebe značajno delo, koje je zahvatio „naručeni” politički zaborav za njenog muža.
Pamćenju skloni Rumljani opirali su se zaboravu u decenijama kada je bio poželjan, a pre desetak godina našli su da partizanski 27. oktobar, dan oslobođenja Rume u Drugom svetskom ratu, jeste za svako poštovanje i pamćenje, ali je događaj od 24. novembra svakako najvažniji dan u istoriji grada i regiona, jer svedoči o odluci Sremaca da krunišu svoje teženje pripajanja Srbiji. Od 2017. ovaj datum se slavi kao dan Opštine Ruma.
Istina je da svaka vlast misli da upravo s njom počinje vreme, ili bar dug i značajan period, pa zato preduzima izmene u političkom računanju vremena pomoću praznika. Tako bi se samo naizgled, i uz vidljivost zle namere, moglo reći da je i lokalna vlast u Rumi postupila kao što vlasti vazda postupaju. Ova lokalna vlast, međutim, nije preduzela zamenu jednih praznika drugima, već je samo razmakla političku zavesu koja je iz ideoloških razloga zaklanjala veliki i značajni događaj.
Ali, ako je lako objašnjivo zašto je zaborav zatrpavao dr Žarka Miladinovića, zaboravljanje Laure Gizl, to jest književnice Milene Miladinović, ne može da se objasni a da objašnjenje bude bezbolno. Nas obično ne zaboli optužba za kulturni nemar, koji je očigldno umešan u zaboravljanje Milene Miladinović, nas uznemirava i sama pomisao o našoj nemoć da uzvratimo onima koji su nas voleli.
Dragorad Dragičević

Unestite reč ili frazu koju želite da pronađete.