Atomski zdesna
Atomski zdesna i atomski sleva bile su naredbe tokom pešadijske …
Vladimir Sanader, gradonačelnik Sremske Mitrovice
Urađeno je više nego što sam očekivaoUskoro će se navršiti godina dana od kad je Vladimir Sanader na Skupštini grada imenovan za gradonačelnika. Njegov mandat obeležiće svakako izgradnja veoma skupih i značajnih infrastrukturnih objekata. Podvožnjak je na prvom mestu, ali tu je i zatvoren bazen koji su Mitrovčanima obećavali mnogi političari, zatim nova škola u Mačvanskoj Mitrovici, koja je takođe obećavana decenijama.
Sa Vladimirom Sanaderom razgovarali smo o tim projektima i koliko oni opterećuju gradski budžet.
M NOVINE: Najavljuje se rebalans budžeta za tekuću godinu. Šta su razlozi za ovaj rebalans?
VLADIMIR SANADER: Razlozi su pre svega tehničke prirode. Da se preraspodele sredstva po budžetskim pozicijama u okviru već postojeće odluke o budžetu. Spremamo se i za konkurse koji su objavljenu u Pokrajini, tako da smo morali da obezbedimo dodatna sredstva kao učešće u projektima. Očekujemo da ćemo dobiti sredstva po tim konkursima i da će to povećanje od 50 miliona dinara biti upravo iz tih izvora. Samim tim i budžet će biti malo veći od planiranog.
Realizacija budžeta do 30. juna 2017. bila je niža. Da smatrate da će to biti problem do kraja godine, ili je nešto slabija dinamika u prvoj polovini godine sezonskog karaktera, da tako kažemo?
Plan je uvek samo plan. Tako je i sa budžetom. Neke stvari se ne mogu realizovati zato što krenu kasno u toku godine, a moramo ih uvrstiti u plan budžeta zbog javnih nabavki. Što se tiče realizacije ona je bila 3738 posto. Ako uzmemo u obzir da su januar i februar uvek slabiji meseci, to znači da je realizacija budžeta dosta dobra. Ako se budžet realizuje u opsegu od 80 do 90 posto, to se smatra odličnom realizacijom. Ponavljam, neke pozicije svesno stavljamo na rashodnu stranu, s obzirom na to da njihova realizacija kreće u septembru, oktobru i završava se u idućoj godini. Međutim, da bismo pokrenuli postupak javnih nabavki, moramo te stavke imati u budžetu. Zato smatram da je ova realizacija dobra i da će biti u okvirima onoga što smo planirali.
Da li se mogu praviti poređenja sa drugim opštinama u Sremu?
U odnosu na druge sremske opštine naš budžet je mnogo veći, ali svi su negde na tom nivou što se tiče punjenja. Ne može se vršiti prosto poređenje, jer sve zavisi od toga koliko opštine imaju projekata za realizaciju. Druga stvar, neki transferi su stigli kasnije, nakon juna, posebno oni iz Pokrajine. Tako da će se oni videti tek na izveštaju za prva tri kvartala.
Da li ste zadovoljni dinamikom realizacije najkrupnijih investicija, poput podvožnjaka, bazena, školske zgrade u Mačvanskoj Mitrovici i kada se može očekivati završetak tih radova?
Što se tiče podvožnjak, planirano je da radovi na samom podvožnjaku i pristupnim saobraćajnicama budu gotovi negde u novembru. Radovi u Fruškogorskoj ulici će sigurno biti završeni do tog roka, zato što su tamo ostali završni radovi. I na samom podvožnjaku su ostali završni radovi, još jedan sloj betona, asfaltiranje, ograda dijafragmi i hidroizolacija dijafragmi koja je u toku. Više od četiri petine posla na podvožnjaku je završeno. Asfaltiranje podvožnjaka će se morati raditi kada budu asfaltirane i pristupne saobraćajnice, takav je tehnološki proces. Smatram da je podvožnjak završen u dobrom roku. Verujem da se građanima to odužilo, ali s obzirom na složenost situacije, na višefaznost samog projekta i procedura koje je bilo potrebno sprovesti da bi se radovi uopšte izveli, tenderi, javne nabavke, mislim da smo to izveli u maksimalno dobrom roku. Posebno imajući u vidu da smo kao zainteresovanu stranu u izgradnji imali Železnice Srbije, a i druga javna preduzeća. Sve je to trebalo uklopiti i mislim da ovaj period od godinu i po dana koliko traju radovi je optimalan. U pitanju su najkompleksniji radovi u Sremskoj Mitrovici posle izgradnje pešačkog mosta. Otvorili smo kružnu raskrsnicu kod Horoskopa koja je morala da se radi zbog uklapanja saobraćajnica. Radimo intenzivno, svi su uključeni, sva javna preduzeća. Formiran je oblik kružnog toka kod Elektrovojvodine, urađeni su tamponi i uskoro će i on biti spreman za asfaltiranje. Podvožnjak je kapitalan i složen projekat koji dobija svoju formu i svoj izgleda i očekujem da ćemo ga u novembru, na zadovoljstvo svih građana, pustiti u saobraćaj.
Što se tiče bazena, radovi su odmakli zaista daleko. Građevinski radovi pri kraju. Stigla je sva oprema za bazensku tehniku i mašinsku salu. Ostalo je da se poveže bušotina sa bazenom i da se uredi okruženje bazena kako bi bilo prikladno za posetioce. Mislim da nakon 3040 godina čekanja na ovakva dva projekta godinu i po dana nije neki naročito dug rok. Ne smatram da su probijeni rokovi. Ali, moram naglasiti, u pitanju su složeni objekti i uvek možete računati na nepredviđene probleme. Mi smo ih rešavali u hodu, ali sve to zahteva vreme. Tako da, ponavljam, zadovoljan sam rokovima jer ovaj grad je ovakve objekte čekao decenijama.
Kad je reč o školi u Mačvanskoj Mitrovici naš plan je bio da školu završimo za tri do četiri godine. Ali, mogu da kažem da će ona biti završena za dve godine. Trenutno čekamo otvaranje tendera u ministarstvu privrede za završne radove. Završena je takozvana siva faza, ostalo je da se urade unutrašnje instalacije, grejanje, podovi, stolarija, što bi sve koštalo oko 40 miliona dinara. Deo nameštaja smo nabavili, deo ćemo nabaviti sledeće godine. Realno je očekivati da će škola primiti đake, ako ne u drugom polugodištu ove školske godine, onda sigurno sledećeg prvog septembra. Mi ćemo nastaviti rušenje starog dela i pripreme za izgradnju fiskulturne sale. Po projektantskoj vrednosti ta škola bi trebalo da košta 330 miliona dinara, a mi ćemo, bez fiskulturne sale, nju završiti za 100110 miliona dinara. A sama fiskulturna sala neće koštati više od 60 miliona dinara. Tako da ćemo za duplo manje para uspeti da završimo školu što mislim da je veliki uspeh.
Kako biste odgovorili na tvrdnje opozicije da se zbog podvožnjaka i bazena ništa drugo u gradu ne radi, odnosno da se sav novac ulaže u ta dva, odnosno tri objekta, računajući i školu u Mačvanskoj Mitrovici?
Kad radite dva objekta čija će ukupna vrednost biti milijardu dinara, i to u lokalnoj samoupravi koja ima 80.000 stanovnika i budžet od tri milijarde dinara, normalno je i logično da se neke druge stvari ne rade. Međutim, mi radimo i kanalizaciju u Laćarku, radićemo kanalizaciju u Maloj Bosni u Novosadskoj ulici, završili smo Radinački put. Radimo tekuće održavanje koje takođe košta, tu je krpljenje puteva, zimska služba. Mi redovno servisiramo obaveze koje imamo u oblasti obrazovanja. Moj odgovor na te tvrdnje bi bio zapravo pitanje: zašto niko od njih nije krenuo u realizaciju tako krupnih projekata i poduhvata? Zašto? Zato što je komplikovano i zato što politički možda i nije isplativo. Ali, za razvoj grada i budućnost, ovo su projekti koji znače i koji će ostati posle nas. I videćete da će se za pet do deset godina pokazati koliko su bitni i značajni za razvoj grada. Sve što Mitrovica ima i što već poseduje mi smo održali na zadovoljavajućem nivou, i gradski prevoz, gradsku plažu (bila je savršena), bilo je i kulturnih manifestacija, nekih starih, ali i nekih novih koje će podići turističku ponudu grada. Sve se normalno odvijalo i nije se osetilo da novca nedostaje. Mi sad pravimo projekte za dalje i očekujemo da ćemo ono što nije urađeno, a treba da se uradi, uraditi u narednim godinama. Naš mandat traje četiri godine. Smatram da smo do sada mnogo toga uradili. Ostalo je da se završi revitalizacija nekih ulica i puteva. Intenzivno se radi i priprema dokumentacija kako bi radovi uskoro mogli da počnu.
S obzirom na to da je Grad osnivač Doma zdravlja, kako komentarišete ostavku dr Vladimira Lukića na mesto direktora ove zdravstvene ustanove. Šta će Grad uraditi kako bi obezbedio zdravstvenu zaštitu stanovnika mitrovačkih sela kojima preti gašenje ambulanti?
Ostavka dr Lukića je lični čin i ne bih je komentarisao. Mogu samo da kažem da se dr Lukić svojski trudio da Dom zdravlja zadrži postojeći kvalitet usluge u situaciji kada se vrši reorganizacija i smanjenje troškova u celokupnom sistemu zdravstvene zaštite u Srbiji. Dom zdravlja u Sremskoj Mitrovici je kolateralna šteta, s obzirom na to koliko je razuđen. Imamo mnogo ambulanti, jer smo gledali da u svakom selu napravimo ambulantu. E sad, kad ljudi u ministarstvu prave određene planove i normative, oni ne vide naše razuđene ambulante. Oni vide broj pacijenata i broj lekara i kada to stave u odnos, onda dođemo u situaciju da jedan broj lekara ne može da se finansira iz sredstava republičkog fonda za zdravstvo. I da, ako želimo da zadržimo te lekare, moramo da ih finansiramo iz gradskog budžeta. Lokalna samouprava će sigurno u budžetu za narednu godinu planirati sredstva za lekare u seoskim ambulantama. Mi ne želimo da sela ostanu bez lekara i održaćemo postojeći nivo zdravstvene zaštite. Možda to nije ekonomija, ali je svakako potreba i zato javne službe i postoje. Dr Lukić je imao i problem sa specijalizacijama, mada je jasno rečeno da će specijalizacija biti samo u slučaju da bude dovoljan broj lekara koji će moći da rade. Na žalost neke njegove kolege to nisu tako shvatile. Ja znam da postoji potreba za specijalizacijama u Domu zdravlja i to odavno, ali mi ne možemo da dodatno finansiramo druge lekare, jer već finansiramo određen broj lekara i stručnog osoblja. Mislim da su svi trebali da shvate kakva je situacija i da sačekaju. Nije samo u njihovom interesu da odu na specijalizaciju, nego je i u našem, ali u ovom momentu to bi napravilo određeni haos. Tu ne postoje nikakve zle namere. U najboljoj nameri događaju se i neželjene posledice. Grad će morati da finansira deset lekara i četiri tehničara. To će ići po zdravstvenom programu koji usvaja lokalna samouprava.
Dr Lukić je radio korektno svoj posao, ali on je takvog kova, nismo svi isti. U svakom slučaju on je bio dobar direktor. A imate i direktore koji prave finansijsku štetu za grad svojim nepromišljenim potezima, kao što je nedavni slučaj u jednoj mitrovačkoj osnovnoj školi.
Naknade štete po sudskim presudama padaju na teret lokalne samouprave. Mi ne želimo javašluk u školama, ali direktori škola su upozoreni da ne kreću u disciplinske postupke i otpuštanje zaposlenih ukoliko zaista ne postoji ozbiljan prestup. Zakon je takav da u školama treba sekretari da vode disciplinske postupke, a ne direktori, što ovde nije bio slučaj. Mislim da je to bio najveće propust. Direktorica ove osnovne škole bi trebala da preispita rad sekretara škole, pa tek onda ostalih. Zbog štete koja je nastala mi ćemo preispitati rad svih direktora, s obzirom na to da je i stav ministarstva prosvete da je potrebna smena direktora koji ulaze u masovne sudske sporove bez valjanog razloga. Postoje i druge mere i druge kazne, a ne samo otkaz ugovora o radu. I te mere deluju, a manje štete mogu da proizvedu. Isto tako, svaki javašluk i nenormalno ponašanje nastavnog osoblja nećemo dozvoliti.
Vi ste na mestu gradonačelnika bezmalo godinu dana. Kako biste ocenili svoj rad u prvoj godini i da li ste se nekad pokajali što ste prihvatili ovu funkciju?
Ja ne gledam to tako, da li se kajem ili ne. Ja sam timski igrač i dugo sam u svemu ovome. Nikad ne bih ostavio tim na cedilu. Niti se kajem niti se radujem. Gledam da svoj posao radim maksimalno korektno i pošteno, da što više uradim dok sam na ovom mestu. Naravno, javnost će ceniti da li sam u tome uspeo ili nisam. Projekti koji se rade, nisu samo moji. Oni su projekti i mog prethodnika i svih ljudi koji su stali na listu SNS i dobili preko 50 posto glasova birača u Mitrovici. Ja ne želim ništa da prisvajam za sebe. Ali sam imao sreću da se nađem na čelu grada u momentu kada to bude otvarano i puštano u rad. Ne mogu da budem nezadovoljan. Došao sam na mesto gradonačelnika sa mesta direktora Direkcije za izgradnju grada i zajedno sa bivšim gradonačelnikom Branislavom Nedimovićem, krenuo u sve to. Od početka sam u tim projektima zajedno sa njim i ljudima koji rade u gradskoj upravi. Mislim da smo zaista, mimo mog očekivanja, uspeli da izguramo ove krupne kapitalne investicije. Tu pre svega mislim na podvožnjak, mada ni bazen, ni škola nisu mali projekti. Sledeće godine ću napuniti 40 godina i mogu reći da sam u životu uradio mnogo više nego što sam očekivao.