Atomski zdesna
Atomski zdesna i atomski sleva bile su naredbe tokom pešadijske …
Slađan Mančić, predsednik opštine Ruma
Ruma ispred mnogihKonstitutivna sednica Skupštine opštine Ruma na kojoj je za predsednika Opštine Ruma u još jednom mandatu izabran Slađan Mančić održana je 10. juna. Tri meseca nakon izbora na novu staru funkciju sa Slađanom Mančićem smo razgovarali o novim investicijama, radnim mestima, daljem infrastrukturnom opremanju radnih zona, ali i rebalansu opštinskog budžeta.
M NOVINE: Ono što je aktuelno ovih dana je početak radova na izgradnji fabrike nudli „Sinovejšn grupe“ na Rumskoj petlji za koju je kamen temeljac položen u aprilu ove godine.
SLAĐAN MANČIĆ: Radovi na izgradnji pomenute fabrike su započeli krajem avgusta. Dakle, radovi su u toku, a rok za otvaranje fabrike je februar naredne godine. Međutim, zapošljavanje počinje već od septembra, jer po ugovoru oni moraju do kraja ove godine da zaposle 166 radnika, što je bitno i zbog njihovih subvencija. Ti radnici će biti prijavljeni i dobijaće platu i dok budu čekali da fabrika sa radom započne u februaru.
Šta je još sigurno do kraja godine od novih investicija? Šta možete najaviti?
Sigurno je da u ovom mesecu počinju radovi na zgradi fabrike italijanske firme „Linea verde“ koja će se graditi u Dobrincima. Tu nas očekuje potpisivanje ugovora, raščišćavanje prostora od 5,5 hektara i izgradnja trafostanice. Potom kreću radovi na izgradnji objekta. Tu će se vršiti pakovanje svežeg povrća i proizvodnja salate. Ova firma je kupila 5,5 hektara zemljišta, a uposliće 100 ljudi. Pored objekta u Dobrincima će podići i plastenike na 20 hektara i to će biti mogućnost seljacima iz Kraljevaca, Dobrinaca, Donjih Petrovaca i drugih sela da budu njihovi kooperanti. „Linea verde“ je druga firma u svetu po proizvodnji svežih salata i sličnih proizvoda i imaju obezbeđeno veliko tržište. Što se tiče hladnjače koja je planirana na Rumskoj petlji vlasnika porodice Deurić, oni su imali nekih problema, ali za to imamo novog investitora kao i za parcelu pored. Uskoro raspisujemo oglas za tih ukupno oko 9,5 hektara, planiranih 6,5 hektara za njih i dodatnih 2,7 hektara. Izuzetno sam zadovoljan jer firma „Hačinson“ ide ispred rokova. Po tim rokovima njihova obaveza je bila da do kraja 2017. godine uposle 200 ljudi, oni sad imaju 270 radnika a i dalje zapošljavaju i šalju radnike na obuku u Poljsku. Počeli su i izgradnju druge hale sa potpuno novom i drugačijom tehnologijom i ona bi trebala da uposli dodatnih 400 ljudi. To pokazuje da su veoma ozbiljna kompanija.
Prošle godine je uposleno oko 1.500 ljudi, a Vi ste prilikom izbora ove godine najavili još dodatnih oko 1.000 mesta. Iz perspektive situacije u septembru da li će se to i realizovati?
Rekao sam da planiramo između 500 do 1.000 novih radnih mesta, a ja mislim da smo do sada uposlili preko 500 ljudi. „Hačinson“ i dalje prima, „Helt ker“ (bivši Everest) zapošljava sada gotovo 300 lica, pre izbora imali su 150, a i dalje zapošljavaju, mnoge kompanije su još u fazi proširenja, 40 se zaposlilo u „Savi“ u Hrtkovcima, a plan je do 70. Ako tome pridodamo i 166 sigurno zaposlenih u „Sinojevšn grupi“ uz sva pojedinačna zapošljavanja u firmama koje već postoje i rade u našoj opštini, mislim da će do kraja godine biti blizu 1.000 novozaposlenih.
Velika konkurencija je među lokalnim samoupravama da se privuku investitori, a uslov za to je da ponuda bude bolja, u smislu subvencija, infrastrukturne opremljenosti radnih zona i slično. Šta Ruma radi u tom smislu?
Mislim da rumskim radnim zonama trenutno ne može niko da parira, ne samo u Sremu već i u Srbiji. Iskoristili smo naš geografski položaj, državno zemljište preveli u javnu svojinu, uradili planska dokumenta i dosta dobro infrastrukturno opremili radne zone, saobraćajnice, voda, električna energija… I dalje imamo veliko interesovanje investitora. Grade se tri i dodatno još jedna fabrika, izvesna je još priča sa dva investitora, a pogotovo jedan veliki projekat koji još zvanično ne smem da najavim. Ministarstvo privrede je raspisalo tender za izgradnju kanalizacije na Rumskoj petlji – vrednost je oko 40 miliona dinara, a finansiramo pola – pola. Na tenderu je rumski „Sremput“ dobio taj posao što mi je posebno drago. Zato smo korak ispred svih lokalnih samouprava.
Smilja Džakula