Molersko fasadersko preduzeće
…
Đorđe Radinović
Stara Pazova „uvozi“ radnike iz okolnih sremskih opštinaOd prvih višestranačkih izbora, od 1990. godine, Đorđe Radinović je prvi predsednik Opštine Stara Pazova koji je po drugi put biran na mesto čelnog čoveka ove sremske opštine. Drugi mandat Đorđe Radinović je dobio na izborima u aprilu 2016. godine. Kako je sam rekao, priželjkivao je da ostane na mestu predsednika Opštine kako bi završio mnoge krupne infrastrukturne projekte.
– Mnogi projekti su na pola puta do konačne realizacije. Stara Pazova je u velikoj ekspanziji, a moja želja je bila da ostanem, iako sam imao priliku da odem u pokrajinsku vladu – kaže Radinović, rođeni Belegišanin koji je inače četiri mandata bio predsednik ove mesne zajednice.
Prvi put je izabran 1993. godine i na čelu Mesne zajednice je bio do 2000. godine. Ponovo je izabran 2004. godine i sa te pozicije izabran je 2012. godine prvi put za predsednika Opštine Stara Pazova.
M NOVINE: Kažete da je Stara Pazova u velikoj ekspanziji. Šta su po Vašem mišljenju najvažniji razvojni projekti u opštini?
ĐORĐE RADINOVIĆ: Poslednjih godina u Staru Pazovu ljudi se doseljavaju iz raznih krajeve Srbije. To je trend, tako da u ovom delu Srema nemamo problema sa natalitetom. Staropazovačka opština svakako može da se podiči mnogobrojnim investicijama. Jedna smo od retkih sredina u kojoj nezaposlenost iz godine u godinu opada. Statistički gledano, trenutno je ispod pet procenata. Od 2012. godine do danas povećan je broj zaposlenih za 5.000, što znači da je za ove četiri godine u opštini Stara Pazova otvoreno 5.000 novih radnih mesta. To je uspeh kojim retko koji predsednik opštine može da se pohvali. Kao i podatkom da je prosek plata u Staroj Pazovi iznad republičkog proseka. Možda mnogi ne znaju, 1.700 ljudi iz Inđije radi u Staroj Pazovi. Samo u Gorenju radi 250 Inđijaca. Ove godine se očekuje završetak nekoliko firmi. Lidl je među njima najveća i u planu je da zaposli 1.000 radnika. Lidl gradi objekat od 85.000 kvadratnih metara u kom će biti smešten veliki distributivni centar i sedište kompanije u Srbiju. Po ugledu na velike evropske gradove opredelili smo četvrtu industrijsku zonu za distributivne centre. Tu je i Delez (Tempo i Maksi) koji zapošljava 500-600 radnika. U toku naredne godine verujemo da će posao naći između hiljadu i hiljadu i po ljudi.
Opština Stara Pazova ima ogromne industrijske zone u kojim rade na desetine kompanija. Koliko ste uložili sredstava u opremanje tih zona?
Mi smo opština prve kategorije po razvijenosti, nemamo mogućnosti ni da dobijemo subvencije od Vlade, niti da damo besplatno zemljište potencijalnim investitorima. Kako bismo privukli nove investicije, mi smo investitorima izašli u susret na taj način što smo ih oslobodili takse za komunalno opremanje. Ta taksa se plaća od tri do deset evra po kvadratu izgrađenog objekta. To je veoma značajan iznos. Ako je Delez izgradio 70.000 kvadrata, deset evra po kvadratu je 700.000 evra. Mi smo ih oslobodili te takse, ali oni sami su se obavezali da ulažu u infrastrukturu. I to u ono što je njima važno. U drugim opštinama ta taksa se ne retko potroši za neke druge stvari, ne uloži se u infrastrukturu. U slučaju Deleza, mi smo ih oslobodili takse, ali oni su uložili 2,5 miliona evra. I ubuduće će biti oslobođeni taksi do iznosa tog ulaganja. Velike firme su u novoj industrijskoj zoni, a radili su po tom našem sistemu. Dosta toga smo i sami radili, neke raskrsnice i puteve. Opština Stara Pazova ima izuzetan položaj. Ali geografski položaj nije sve. Potrebno je dosta rada i inovacija kako bi se taj odličan položaj iskoristio.
Koje infrastrukturne objekte možete izdvojiti kao najvažnije?
Opština se mnogo razvila, mnogo ljudi se doselilo u Staru Pazovu. To je počelo još devedesetih godina. Oni su svoje kuće uglavnom gradili po obodima naselja i mnoge ulice su ostale neasfaltirane. Mi smo krenuli u realizaciju tog velikog projekta i to na principu javno – privatnog partnerstva. Ne znam da li je negde takav projekat uspeo kao kod nas. Uradili smo 40 kilometara puteva, 114 ulica smo asfaltirali. To je kao da smo uradili put od Stare Pazove do Novog Sada od šest metara širine. Na principu javno – privatnog partnerstva imamo plan da izgradimo kanalizaciju u celoj opštini. To je projekat koji će koštati oko 35 miliona evra. Infrastruktura, pogotovo kapitalni objekti, se nikako ne mogu završiti sredstvima budžeta opštine. U gradovima Austrije i Nemačke, sa kojima sarađujemo, javno – privatno partnerstvo je način da se izgrade veliki i skupi objekti od javnog značaja. Važna investicija je izgradnja puta Stara Pazova – Stari Banovci. Devet kilometara puta sada je u katastrofalnom stanju, tako da se može reći da gradimo novu saobraćajnicu. Investicija je vredna preko četiri miliona evra. To je regionalni put, radimo ga u saradnji sa Putevima Srbije i Pokrajinskom vladom. Završili smo prvi deo dužine dva kilometra od centra Stare Pazove do izlaza prem Banovcima. Sa auto – puta Beograd – Novi Sad se u Staru Pazovu ulazi tim putem i zbog toga nam je on jako značajan. Uskoro će krenuti i izgradnja tri kružne raskrsnice. Jedna kod Nacionalne kuće fudbala, druga na ulazu u Pazovu i treća kod nadvožnjaka. Posle toga ide spajanje, to ćemo završiti do kraja ove godine. Tako da će se sa četiri trake ulaziti u Staru Pazovu. Sledeće godine završićemo trasu od auto – puta do Starih Banovaca. Tu nam se nalazi i jedna industrijska zona i zato nam je to važno.
Izdavanje municipalnih obveznica je ostalo gotovo u sferi teorije. Vi ste retka opština koja se upustila u to i uspešno sakupila sredstva.
Emitovali smo obveznica u vrednosti 120 miliona dinara koje su kupile kompanije i građani. Obveznice su bile prodate za sedam dana i to bez neke medijske kampanje. Ta sredstva su namenska i mogla su se utrošiti samo u one objekte koji su definisani programom. Mi smo gradili vrtić u Belegišu, sportsku halu u Golubincima i uredili smo centar Nove Pazove. Da smo raspisali i tri puta više obveznica sve bismo prodali. Napravili smo dobar odnos sa privrednicima. Imamo mi dosta domaćih, jakih i uspešnih firmi. Zahvaljujući tim firmama smo i uspeli da tako efikasno realizujemo izdavanje municipalnih obveznica.
U planu vam je i izgradnja kanalizacije na teritoriji cele opštine. Koji je rok za završetak tog velikog posla?
U septembru ćemo raspisati međunarodni tender za izgradnju kanalizacije u svim naseljima opštine, u pitanju je oko 20.000 priključaka. Kompletna dokumentacija je završena, a to je ogroman posao koji se ne vidi. Spremni smo potpuno i očekujemo da će se tender završiti do kraja godine kako bismo sledeće godine krenuli sa izgradnjom. Planiramo da kompletan posao završimo za tri godine. Mogu reći da za taj naš tender vlada veliko interesovanje inostranih investitora, francuskih, mađarskih, kineskih… To nam je najveći projekat za naredni mandat. Uz izgradnju kanalizacione mreže planiramo i izgradnju prečistača otpadnih voda. Prečistač otpadnih voda radimo u saradnji sa nemačkom pokrajinom Baden Virtemberg. Oni su nam platili studiju opravdanosti izgradnje koju je radio institut iz Štutgarta. Nadam se da se ova saradnja i dalje biti uspešna i da ćemo projekat završiti. Ovo je veoma važno, jer ćemo kad završimo tu studiju moći da apliciramo kod evropskih fondova sa preporukama instituta iz Štutgarta, što bi za nas bilo veoma značajno. Pored toga, mogu reći da je vodovod u Vojki završen, sada ide izgradnja sekundarnih priključaka. Predvideli smo plaćanje priključka na 12 i 24 rate tako da se građani polako priključuju na vodovodnu mrežu.
Sve to ne bi moglo da se realizuje da nema jake privrede. Opština Stara Pazova je prepoznatljiva i po tome što gotovo u svakom selu ima neki proizvodni pogon.
To je tačno. I Stari i Novi Banovci i Vojka svi imaju poneku firmu na kraju sela. Verujte, Stari i Novi Banovci imaju više firmi nego Inđija. I to su veoma jake i uspešne kompanije, Ivančić i sinovi, Tehnoplast, Dunav, DHL, i druge. Ja se trudim da u svakoj uspešnoj firmi koja posluje na teritoriji naše opštine lično upoznam direktora ili vlasnika. Važno mi je da znam šta se dešava, da ih obiđem ili da oni dođu u Opštinu. Naravno, koliko je to moguće, s obzirom na to da imamo 1.200 preduzeća, 2.500 preduzetnika, 90 stranih firmi i oko 4.000 poljoprivrednih gazdinstava, to je zaista impozantno. U poslednje četiri godine otvoreno je 40-50 novih preduzeća. Imao sam razgovor sa premijerom i vidim da je on zainteresovan za ideju da domaće kompanije mogu da se udruže i da apliciraju za sredstva koja vlada daje po zaposlenom radniku. Verujem da će ta ideja biti podržana i realizovana, jer mi imamo privrednike koji zapošljavaju po 30,40 radnika pa kad bi se oni udružili došli bi do brojke od 100 zaposlenih za koje se odobravaju sredstva.
U oblasti socijalne zaštite takođe ste pokrenuli projekte koji nisu inovacija za razvijene gradove Evrope, ali u Srbiji svakako jesu?
Radi se o izgradnji stanova koji bi se prodavali po ceni koštanja, takozvani besprofitni stanovi. Opština je dala zemlju, komunalno opremanje i priključke. Stanovi se grade po najsavremenijim standardima energetske efikasnosti i na dobrim lokacijama su. Uslov za kupovinu je da je to kupcu prvi i jedini stan, i da se ne sme otuđiti 10 godina. Kvadrat će koštati maksimalno 500 evra. Možda malo ugrožavamo investitore koji trenutno za tržište grade oko 600 stanova, ali verujem da ovih 68 besprofitnih stanova neće poremetiti tržište. U Staroj Pazovi se stanovi brzo prodaju.
Razgovarali: Vladimir Ćosić i Svetlana Cucanić
Fotografija: Nemanja Stikić