Atomski zdesna
Atomski zdesna i atomski sleva bile su naredbe tokom pešadijske …
Kupinovački stočari u problemu sa Vojvodinašumama
Ne napuštamo šume ni po cenu životaKupinovo je selo koje broji preko 700 domaćinstava i oko 2.400 ljudi. Nekada je u kupinovačkim šumama na ispašu izlazilo preko 54.000 svinja, a trgovalo se preko Save sa Austrougarima. Danas Kupinovo, selo bez obradive površine, broji tek oko 2.400 svinja.
Godinama unazad, planovima pašarenja je za ispašu stoke dozvoljeno sve manje i manje zemljišta koje je u vlasništvu preduzeća Vojvodinašume.
U Kupinovu je tim povodom 28. novembra prošle godine održan skup Udruženja stočara Kupinova i Obreža, gde je konstatovano da je suština problema u tome što su Vojvodinašume zabranile za ispašu određene delove zemljišta, koji su u prethodnom periodu bili dostupni. Time je znatno otežan život stočarima tog kraja, kojima je svinjarstvo jedini vid egzistencije u ovim vremenima. Naime, Vojvodinašume odvojile su samo 360 hektara za ispašu, što je dovoljno za najviše 360 svinja, a paradoks leži u tome da toliki broj grla drže najviše dva svinjara u Kupinovu, te je najvećem broju njih direktno ugrožena životna egzistencija. Opština Pećinci odmah je stala na stranu svojih stočara, zauzevši stav da je ovakvo ponašanje Vojvodinašuma nedopustivo.
Datum sledećeg sastanka, nakon protesta Udruženja stočara iz Kupinova i Obreža, bio je 15. decembar 2015. godine. Tada su na sastanku pored Udruženja stočara i predstavnika Opštine Pećinci bili i predstavnici preduzeća Vojvodinašume.
Kupinovčanin Ljubomir Đuričić, predsednik Udruženja stočara tada je istakao da nije problem samo dostupna površina, već i lokacija. Naime, stoka nema čime da se hrani u zasadima kanadske topole, te prostor za pašarenje mora da bude u hrastovim šumama. On je dodao da za tako nešto ne postoje zakonske prepreke, demantujući tvrdnje Vojvodinašuma da stoka pravi štetu na tim zasadima, jer su isti ti zasadi ograđeni žicom zbog divljih svinja. Đuričić je tom prilikom posebno naglasio da cela druga i treća zona zaštite u Specijalnom rezervatu prirode Obedska bara treba da budu dostupne za ispašu.
Meštani Kupinova ne odustaju pred nepravednim sankcijama od strane pomenutog preduzeća, pa svinje redovno izvode na ispašu, jer ne vide alternativu što se prehrane stoke tiče, odlučno tvrdi Ljubomir Đuričić.
– Ne postoji drugo rešenje i ovo nije problem samo Kupinova, već i Obreža, Ogra, Ašanje, pa i sela sa druge strane Save. Nema nama života pod ovakvim sankcijama, jer Kupinovo nema obradivu površinu, pa je jedino rešenje ispaša stoke na područjima hrastovih šuma. Jedan deo šume je zatrovan pesticidima i taj deo je dozvoljen za ispašu, što je nečuveno. Svinje jedva da mogu da se prehrane. Nećemo se skloniti iz šuma ni po cenu života – poručuje Đuričić i dodaje da je konačno uveren da se lakše živelo i pod Turcima.
Ljubomir Đuričić je rekao da je do avgusta 2014. godine sve bilo u redu, a da su zatim stigla neka čudna rešenja od strane inspekcijskih službi.
– Ispaša je do avgusta 2014. godine bila neograničena, da bi posle crkavanja goveda inspekcijske službe zabranile ispašu na tom području. Već u februaru sledeće godine, prema istom rešenju, dozvoljena je ispaša, ali tu nastaje problem od strane Vojvodinašuma, koje su nam za ispašu izdvojile samo 360 hektara. Zamislite koliko je to malo kad uzmemo u obzir da Kupinovo u ovom trenutku ima 2.400 svinja, a da je za jednu svinju potreban jedan hektar. Šta sa ostalim svinjama, zar da pocrkaju? Najveći problem je u glavama ljudi, eto, Vojvodinašume se ponašaju kao da je to njihova dedovina, a ja tvrdim da su se i četiri Dahije više brinule za srpsku raju, nego što se danas vlasti u Vojvodini brinu za svoje seljake, sramota, ovo je tipičan feudalizam u 21. veku – odlučan je Đuričić.
Opština Pećinci je dala svesrdnu podršku stočarima i sledeći održani sastanak mogao bi da donese i povoljno rešenje, kako kaže Đuričić.
– Posle sledećeg sastanka ćemo konačno znati na čemu smo, a napominjem da bi se zadovoljili ukoliko na korišćenje dobijemo treću zonu, hrastovu šumu – rekao je Đuričić.
On je dodao da Udruženje stočara neće odustati, jer ove godine Kupinovo, koje broji 400 krmača, može da proizvede 5.000 svinja.
– Spremni smo na sve, jer nikad nismo sigurni šta nas čeka, a kapaciteti ovog sela su ogromni, može do kraja godine da se proizvede 5.000 svinja i umesto da to neko ceni, oni nam maksimalno otežavaju rad, trud i život. Neće se na ovome završiti, moramo da isteramo svoje, jer smo došli do toga da se kao u doba robne razmene snalazimo za hranu svinjama – kaže Ljubomir Đuričić.
Svaki dan na terenu, na ispaši, uz Đuričića su i Žikica Knežević, Radoslav Đuričić i Perica Budimčić koji potvrđuju njegove reči.
Žikica Knežević je do prošle godine imao 180 svinja, što je bilo najviše u selu.
– Do nedavno sam imao 180 svinja, a trenutno 100, jednostavno, zemljište na kojoj je dozvoljena ispaša je zatrovano. Sledeće godine, nažalost, očekujem pad za 50 odsto. Ubeđen sam da oni čak i nemaju objašnjenje zašto su uveli ovakve sankcije, već da jednostavno truju šumu i to je to – rekao je Knežević.
Radoslav Đuričić, po struci diplomirani mašinski inženjer, držao je goveda, ali posao se nije isplatio.
– Problem je na tržištu, radi se na sopstvenu štetu, tako da sam odustao od govedarstva, sad imam 45 svinja. Svi oni pričaju o značaju zdrave hrane, a onda pesticidima truju zemlju na kojoj stoka pase. Morali bi da nam ustupe zdravo zemljište pod hrastovom šumom, inače uzalud sve ovo, jalovo je ovo rešenje. Jedino što čujemo su stalna obećanja, a narod nije džabe rekao da je obećanje ludom radovanje – kaže Radoslav Đuričić.
Perica Budimčić je samohrani otac dvoje dece.
– Stalno smo na terenu, ali sve deluje uzalud, od rada ne možemo ni da se pokrijemo, nekako preživljavamo, imam 30 svinja i šta sad, mogu samo da se nadam da će se ova situacija rešiti povoljno za nas – rekao je Budimčić.
Zaista, situacija je tragikomična, da stavimo na stranu i politiku i sve, ove mere usmerene protiv seljaka, koji jedini stvaraju vrednost, tj. jedini nešto proizvode u Srbiji, u najmanju ruku su sumanute. U ovoj zemlji najnormalnija je pojava da na vlast dolaze ljudi koji do tog trenutka nisu imali ni za nove cipele, a onda svojataju prirodne resurse, ni manje ni više. Mogli bi da okrećemo glavu od svega, ali to bi onda značilo da bi u ovom slučaju dopustili da bez pardona ugine preko 2.000 svinja samo u jednom selu, u ovom slučaju Kupinovu. To ni malo nije normalno. Vladajuće strukture Opštine Pećinci daju svetao primer kako se štite meštani i njihovi interesi. Kupinovo je selo oko kojeg reka Sava pravi širok luk, u blizini je i Obedska bara, strateški položaj je prestižan, a seljaci proizvođači krpe kraj sa krajem. Dakle, nešto je trulo u državi Danskoj.
Aleksandar Ćosić
Foto: Željko Petras