Konkurs za novinarsku nagradu „Vladimir Vlada Ćosić“
- 29.04.2022. | m-novine.com
U porodici osnivača „Mačkovog podruma“ grožđe se gaji i vino pravi već generacijama. Današnji oblik i obim vinarije, kao profesionalno preduzeće, pokrenuo je Sava Jojić – Mačak, 2005. godine. Mačkov podrum raspolaže sa oko 30 hektara vinograda i svo grožđe koje koristi za svoja vina dolazi isključivo iz vinograda koji su smešteni u neposrednoj blizini Iriga, na južnim padinama Fruške gore.
– Vinarija „Mačkov podrum“ je osnovana pre 10 godina a osnivač je šesta generacija koja je bavi vinarstvom i vinogradarstvom. Kapacitet proizvodnje je oko 100.000 litara, isključivo od grožđa iz sopstvene proizvodnje sa trideset hektara vinograda, gde imamo proizvodnju od 10 tona prosečno po hektaru. Fruška gora je najbolje vinogorje. Tu je zemljište bogato koliko je potrebno, padina je, pogotovo što su naši vinogradi na južnim padinama, što lozi odgovara. Mora biti dosta sunca, ali i mora biti i minimum 600 milimetara padavina. Sorte koje mi gajimo su različite otpornosti, tako da svaka zahteva poseban način tretiranja. Od sorti su zastupljeni šardone, sovinjon, traminac i rajnski rizling a od crnih portugizer, merlot, pinot noar, kamerlot, roze i desertno vino bermet – kaže Aleksandra Čanković, tehnolog u vinariji.
U zavisnosti od vremenskih uslova, sa berbom se kreće već krajem avgusta, a prvo sazreva sorta crnog grožđa portugizer. Berba se završava do 10. oktobra.
– Portugizer je prvi kad su u pitanju vinske sorte i sa njim počinjemo sve. Tako smo i napravili odabir sorti da se u tih mesec dana lepo rasporedi sazrevanje i branje uporedo. Potrebno je minimum sa 30 hektara da bude 300 tona grožđa, mada zavisi sorte do sorte. Portugizer recimo ima rod od tri kilograma po čokotu, kod sovinjona je to kilogram i po. Ne treba da bude maksimalan rod, nego optimalan da bi se dobilo što kvalitetnije vino. Sa radovima se kreće već u toku januara, sa rezidbom, kasnije se lukovi vezuju i tu je neprekidan rad u toku godine. U podrumu se nastavlja taj rad do aprila meseca. Mi grožđe beremo u male gajbice, najvažnije je sačuvati sok. Jako je bitno da je period između branja i prerade što kraći. Prvo se odvajaju peteljke, pa se mulja. Za crveno vino, grožđe se samo mulja i ide u vinifikator zajedno sa pokožicom. Kod belih se ono izmulja kako bismo dobili čist sok. Ono odležava, sazreva i postepeno se bistri – dodaje ovaj tehnolog.
Pored kvaliteta vina, veoma je bitno raditi na dizajnu flaše i reklami.
– Porodica Jojić se odlučila za dva tipa etiketa, dizajn i etiketa su veoma važni, jer etiketa je prvo što privuče kupca. Potrošač koji ne zna šta u kom trenutku kupuje, prvo ga privuče etiketa. Vino je nešto u čemu se na drugačiji način uživa u odnosu na ostala alkoholna pića, jer nije cilj napiti se. Telo vino dobija u vinogradu, a dušu mu dajemo u vinariji – kaže Aleksandra, koja za kraj razgovora dodaje da vinograd zahteva dosta rada, jer loza traži slugu a ne gospodara. I sa napomenom, da vino nije piće, nego hrana.
Vinarija „Mačkov podrum“ izvozi svoja vina na inostrana tržišta, u Ameriku, Švedsku, Švajcarsku, Nemačku…
A božansku kapljicu, uz zakusku, možete ispijati u domaćinskoj „Mačkovoj senici“.