Atomski zdesna
Atomski zdesna i atomski sleva bile su naredbe tokom pešadijske …
Jako nevreme pogodilo Klenak
Grad napravio veliku štetuJako nevreme, kako meštani kažu nezapamćeno do sada, olujni vetar i grad zahvatili su 27. juna u popodnevnim satima Klenak. Iako je grad padao kratko, napravio je izuzetno veliku štetu na oko 300 hektara pod bostanom, voćem, kukuruzom, pšenicom, sojom, malinama i povrtarskim kulturama.
Na većini pomenutih površina šteta je stoprocentna, a pogotovo u najplodnijim potesima Brajlovo i Šestar. Kod nekih poljoprivrednika koji su imali bostan, šteta se kreće i preko 60.000 evra. Problem je što većina njih nije osigurala useve, a i oni koji jesu, nisu sve površine.
Imajući u vidu zahvat ovog nevremena, gotovo svako od oko 1.000 domaćinstva u Klenku je pretrpelo veću ili manju štetu. Vetar je porušio i dosta stabala, ali ljudskih žrtava nema.
Predsednik rumske opštine Slađan Mančić je obišao uništene useve i razgovarao sa proizvođačima, naravno, najavljujući da će lokalna samouprava brzo reagovati i pomoći koliko god može, a pomoć će se tražiti i od Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.
– Pričinjena je ogromna materijalna šteta koja iznosi verovatno nekoliko stotina hiljada evra. Usevi jako loše izgledaju i moramo naći način da pomognemo poljoprivrednicima koji su uložili sve što su imali, a mnogi su se i zaduživali. Odvojićemo iz tekuće budžetske rezerve jedan deo sredstava, ali to neće biti dovoljno. Pomoć ima za cilj da ublaži pretrpljene materijalne gubitke, ali zarade neće imati, niti se ona može nadoknaditi – rekao je Mančić.
Slađan Mančić je istakao i da će se što pre formirati Komisija za procenu štete.
– Pozvaćemo stručnjake da procene štetu, da ustanove ko je osigurao useve i na koliki iznos i to u što kraćem roku. Još jednom se u praksi pokazalo koliko je bitno osigurati se u slučaju elementarne nepogode. Protivgradni strelci su dejstvovali i u Klenku i sa druge strane Save iz Šapca, ali i iz Vitojevaca i Platičeva, ali je pala ogromna količina leda i na terenu vidimo da se nažalost, više nije moglo učiniti – konstatovao je Mančić.
Nikola Vulić, jedan od naših sagovornika kaže da je osigurao useve, ali na neki minimalan iznos.
– Tridesetak jutara mi je stradalo u nevremenu, od toga 20 jutara pod bostanom je potpuno uništeno. Uništeno mi je 66.000 struka lubenica, a mahom su bile zrele i za branje, po 12,13 kila teške, pa računajte kolika je šteta. I ranije je padao led, ali ja ne pamtim da je to bilo ikada kao juče. Led je bio veći od jajeta, ali u formi upaljača i sekao je kukuruz napola, što je ovde nezabeleženo. Mislio sam da ću uskoro osigurati, ali nevreme me je preduhitrilo – kaže Nikola.
Milenko Jezdić kaže da živi 50 godina u Klenku i da ovakvo nevreme nije do sada doživeo.
– Stradala su mi u komadu četiri jutra pšenice, na prvi pogled rekao bih da je uništeno preko 80 odsto useva na mojoj njivi. Nisam osigurao useve, ni sam ne znam šta ću raditi – rekao je Milenko Jezdić.
Sa meštanima su u njive krenuli predsednik Mančić i novinari kako bi se na licu mesta videla sva učinjena šteta. Pšenica je polegla, kukuruz izlomljen, soja uništena, voće – jabuke i kruške omlaćene su ležale na zemlji, a lubenica su ili napukle ili potpuno uništene.
Radoslav Rajčević ima 12 hektara kruške čiji je rod uništio grad.
– Pored ploda koji je zbog leda završio na zemlji, stabla su takođe oštećena. To je problematično za sledeći rod, jer „rane“ na stablu donose rizik bolesti, tako da je veliko pitanje da li je šteta uopšte nadoknadiva. I sledeće godine biće zbog toga velikih problema. Voće sam osigurao na jednu minimalnu sumu, a to nije ni peti deo vrednosti voća. Imam i kukuruz i bostan koji su potpuno uništeni. Za desetak minuta uništen je ceo naš trud – razočarano konstatuje Radoslav.
I Radovan Marković i njegov brat su pretrpeli veliki štetu na soji.
– Soja je uništena potpuno, a ništa drugo se sad ne može posejati. Pre 15-20 godina je bila poslednja elementarna nepogoda ovog tipa, ali su posledice bile daleko manje – ističe Radovan.
Ratko Trifunović pak beleži veliku štetu na malinama, potom bostanu i kukuruzu.
– Finansijski gubitak je strašan, a o uloženom trudu i radu i da ne govorimo. Izgubili smo zasade malina duge od oko 1,6 kilometara. Nismo se osigurali, jer je praksa pokazala velike probleme sa osiguravajućim kućama kada je u pitanju procena štete. Sa druge strane verujem da i ovo nevreme nije slučajno, već da je reč veštački izazvanim vremenskim promenama – ima svoju teoriju o ovom nevremenu Ratko Trifunović.
Bilo kako bilo, petnaestak minuta nezapamćenog nevremena uništilo je rad i ulaganja većine Klenčana i onemogućilo im da od toga zarade za sebe i svoje porodice. Tako se opet postavlja pitanje i protivgradne odbrane, postavljanje protivgradnih mreža, kao i osiguranja useva kako bi se predupredila ili bar naplatila učinjena šteta.
Smilja Džakula