17.01.2019.
Kolumna: Četke & Metle

SADA & OVDE

Ekstra, kul, predobro …

Šta je temelj nacionalnog identiteta? Razni su odgovori na ovo pitanje, a tokom protekle godine M novine su objavile seriju tekstova na tu temu. Religija, mit ili jezik? Većina će se složiti da je to ipak religija, jer faktički nema pripadnosti srpskom nacionalnom korpusu bez pripadnosti pravoslavnoj veri. I tu je stvar poprilično jasna, ukoliko se radi o religioznim ljudima. Doduše ima i onih drugih, nereligioznih, mada niko o svoj nereligioznosti neće udarati na sva zvona, to jednostavno nije u modu. Biti ateista, mislim. Kao što do pre tridesetak godina nije bilo u modi biti vernik. Moda se menja, a menja se i jezik. Ali, kad je reč o modi, ona uvek nekako ide u krug, stilovi se s vremena na vreme recikliraju i ponovo se nosi ono što se nekad nosilo. Međutim, kad je jezik u pitanju, tu nema kretanja u krug, jezik nam nepovratno propada jer o njemu niko ne vodi računa. Srpski jezik, na žalost, stradava pod udarom neznanja, nebrige i, moj je utisak, nekakve užasne jefitinoće i bagatelisanja kulture, kao nečeg manje važnog, u stvari nevažnog.

Pitanje je ko je tu najviše zakazao, a odgovor može biti samo jedan, država, jer država ima najveću moć, pa samim tim i najveću odgovornost. Naravno, reći će neko, a mediji? Šta je sa njima? Pa sa njima je svašta, zavisi šta podrazumevate po medijima. Ali svakako da imaju najveći uticaj u javnom prostoru. Pored njih su i tzv. društvene mreže i u sadejstvu sa neodgovornim medijima i državom udaraju temelje opšte propasti srpskog jezika.

Kako danas stvari stoje, za jedno 50 godina Srbi neće govoriti nego mukati uz upotrebu jedno dvadesetak reči među kojim su ekstra, kul, blam, izdominirati, predobro … Da ne spominjem reči i sintagme direktno preuzete iz engleskog jezika. To će biti dovoljno da se među sobom sporazumevaju i pišu po tzv. društvenim mrežama. I šta ćeš lepše.

Biće tu i religije i mita, jer se i mit i religija u današnje vreme drže mnogo bolje od jezika. Tako da uopšte ne sumnjam da će sve to opstati, ali pravog književnog srpskog, Vukovog jezika uskoro neće biti. A hoće li onda biti Srba?

Ne znam, mada volela bih da potpuno grešim i da uopšte nije crno kao što se meni čini. Evo, dodeljena je još jedna NIN-ova nagrada. U najširoj konkurenciji je bilo 200 romana, što znači da Srbi vole da pišu na srpskom jeziku, što uopšte nije loše. Nešto manje vole na srpskom jeziku da čitaju, ali moj osnovni strah je da će za koju deceniju na srpskom jeziku zaboraviti da govore.

Unestite reč ili frazu koju želite da pronađete.